Emikolo egy’enjawulo gigenda kubeera mu matendekero g’ebyenjigiriza mu Lebap velayat ku mukolo gw’okutandika kw’omwaka gw’olusoma omupya. Ekimu ku biragiro ebikulu kwe kwaniriza abayizi mu ssanyu mu matendekero g’ebyenjigiriza ku ntandikwa y’omwaka gw’essomero omupya, okwolesebwa emikisa egyatondebwawo eri omulembe omuto n’okujaguza obuwanguzi obutuukiddwaako mu by’enjigiriza.
Mu velayat, mu mwaka gw’olusoma 2025–2026, omugatte gw’abayizi 23,561 be baatikkirwa mu masomero ga siniya.
Mu mwaka gw’olusoma omupya, abaana 20,988 be bagenda okuyingizibwa mu bibiina ebisooka mu masomero ga siniya mu Lebap velayat. Abaana abasala omulyango gw’essomero omulundi ogusoose bagenda kuweebwa kompyuta ez’omulembe ku lwa Pulezidenti wa Turkmenistan mu mbeera ey’ekitiibwa.
Ku mikolo egyaweebwayo omwaka gw’ebyenjigiriza omupya, okufaayo okw’enjawulo kuteekebwa ku nkulaakulana y’enkola y’ebyenjigiriza eya digito. Okuyingiza tekinologiya ow’omulembe mu nkola y’okusomesa kiyamba okwongera ku mutindo gw’okumanya kw’abavubuka n’okutumbula obukugu bwabwe obwa digito.
Era, amatendekero g’ebyenjigiriza gajja kujaguza nnyo gavumenti okulabirira omulembe omuto, emirimu gy’abasomesa egy’ebibala n’obuwanguzi bw’abayizi mu biseera eby’omu maaso. Mu nsonga eno, emikolo egy’emikolo egiyitibwa “Altyn asyr altyn zehinler” gigenda kubeerawo, nga ku kino okufaayo okw’enjawulo kugenda kuteekebwa ku bituukiddwaako abavubuka abalina ebitone era abalina obusobozi.
Ng’omwaka gw’essomero omupya gutandise, emirimu mu by’enjigiriza gikyagenda mu maaso mu Lebap velayat. Emikisa emipya gitondebwawo abavubuka okufuna obuyigirize obw’omulembe, okukuguka mu tekinologiya omupya n’okukulaakulanya eby’ekikugu mu biseera eby’omu maaso.




